CLARC 2018
PERSPEKTIVE
JEZIČNE RAZNOLIKOSTI

Međunarodna jezikoslovna konferencija
8.-10. lipnja 2018.
Filozofski fakultet
Sveučilište u Rijeci
Rijeka, Hrvatska 

Poziv

Centar za jezična istraživanja pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci poziva vas na sudjelovanje u Međunarodnome znanstvenom skupu
PERSPEKTIVE JEZIČNE RAZNOLIKOSTI
Pozivamo vas da prijavite izlaganja pojedinačnih radova i panele. 

Pojedinačna izlaganja

Rok za prijavu PRODUŽEN: 10. siječnja 2018
Obavijest o prihvaćanju: 19. siječnja 2018
 

Pozivamo Vas da prijavite izlaganja znanstvenih istraživanja o jezičnoj raznolikosti iz perspektive sociolingvistike, lingvističke antropologije, kognitivne lingvistike, kulturalne lingvistike, razvojne lingvistike (jezičnog usvajanja i nazadovanja), jezične tipologije, korpusne lingvistike, računalne lingvistike, komunikacijskih i informacijskih znanosti te ostalih srodnih disciplina.

Radovi se mogu odnositi na bilo koji jezik i bilo koji društveni kontekst ili povijesno razdoblje. Osobito potičemo radove koji razmatraju istraživanja ugroženih, manjinskih i drugih manje proučavanih jezika te kontrastivne studije, alate i metodologije za proučavanje jezične raznolikosti. Predviđeno trajanje izlaganje je 20 minuta, nakon čega slijedi 10-minutna rasprava. Izlagači mogu biti prvi autori samo jednoga izlaganja. Broj prijava u koautorskim izlaganjima nije ograničen.

Za prijavu izlaganja potrebno je dostaviti naslov, tri ključne riječi i sažetak izlaganja do 400 riječi u .pdf, .doc. ili docx. formatu. Naslov, sažetak i ključne riječi ne smiju sadržavati ime i prezime autora. Jezik sažetka može biti hrvatski ili engleski, ovisno o jeziku izlaganja rada.
Rad možete priložiti putem obrasca na donjoj poveznici ili izravno na http://linguistlist.org/easyabs/clarc2018.

Uvjeti za podnošenje sažetaka za pojedinačna izlaganja na panelima su isti kao i za opću sesiju uz navođenje naziva panela za koji se prijavljujete ispod naslova.  


Paneli

Rok za prijavu: 30. studenoga 2017
Obavijest o prihvaćanju: 10. prosinca 2017


Paneli


Jezična raznolikost u jezičnom razvoju
Voditeljica panela: Tihana Kraš, Filozofski fakultet u Rijeci

Panel je zamišljen kao skup radova u kojima se iznose rezultati lingvistički orijentiranih empirijskih istraživanja jezičnoga razvoja – jednojezičnoga i dvo-/višejezičnoga, razvoja materinskoga i nematerinskoga jezika, urednoga i netipičnoga razvoja. Imaju se u vidu istraživanja čiji je osnovni cilj proučavanje čimbenika koji su važni za usvajanje ili zaboravljanje različitih jezičnih pojava – fonoloških, morfosintaktičkih, leksičkih, semantičkih, diskursnih i pragmatičkih. Dobrodošli su radovi koji zauzimaju različite teorijske perspektive i prihvaćaju različite metodološke pristupe, i koji se bave različitim jezicima i jezičnim kombinacijama. Radovi koji se bave manje proučavanim jezicima i jezičnim kombinacijama osobito su dobrodošli.

Naglasna varijacija u standardnom hrvatskom jeziku
Voditeljica panela: Mihaela Matešić, Filozofski fakultet u Rijeci

Istraživanja odnosa norme i uzusa u hrvatskome standardnom jeziku pokazala su da između tih dviju pojavnosti standarda postoje razlike na ortoepskome planu. One su se već odrazile i na suvremenu kodifikaciju, u kojoj se primjenjuju različiti postupci kako bi se pomirile normativna zadanost i uporabna stvarnost. Izlaganja koja će biti podlogom za ovu panelraspravu imaju za cilj promotriti aktualnu naglasnu raznolikost u suvremenome hrvatskom standardnom jeziku kako bi se i ovom raspravom pridonijelo što cjelovitijem obuhvaćanju i tumačenju suvremenih standardizacijskih izazova.

Jezična raznolikost i univerzalnost, jezična gradba i opojmljivanje
Voditelj panela: Benedikt Perak, Filozofski fakultet u Rijeci

Jezik kao simboličko sredstvo komunikacije proizlazi iz diskurzivnih praksi koje oblikuju obrasce utjelovljene spoznaje i opojmljivanja. Različiti tipovi gradbenih obrazaca jezičnih struktura omogućuju različite kognitivne pristupe referencijalnoj ontološkoj stvarnosti s potencijalno važnim pragmatičnim razlikama. Cilj je panela razmotriti teorijske pristupe i metode, studije slučajeva, izvore i alate za istraživanje učinaka raznolikosti jezične i pojmovne gradbe putem kategorizacije, morfološkog obilježavanja, sintaktičke perspektivizacije, metonimijskog profiliranja, metaforičkog mapiranja te drugih jezičnih načina pojmovne gradbe iz dijakronijske i/ili sinkronijske, krozkulturalne i/ili unutarkulturalne perspektive.

Sintaktička raznolikost kroz vrijeme
Voditeljica panela: Diana Stolac, Filozofski fakultet u Rijeci

Cilj je panela pokazati sintaktičke raznolikosti u dijakroniji i sinkroniji. Pozivamo sintaktičare i ostale istraživače jezika da doprinesu ostvarivanju postavljenoga cilja. Očekujemo poznavatelje povijesne sintakse kako bismo utvrdili neke sintaktičke značajke od srednjovjekovlja do našega vremena, kao i poznavatelje suvremene sintakse da bismo mogli utvrditi suvremeno stanje, a potom iznijeti i pretpostavke o sintaktičkoj budućnosti. Vjerujemo da će svoje mjesto naći i tradicionalni i suvremeni pristupi sintaksi.

Jezična ugroženost u jugoistočnoj Europi
Voditeljica panela: Zvjezdana Vrzić, Filozofski fakultet u Rijeci

Koji su jezici u Jugoistočnoj Evropi na putu odumiranja? Kakva je njihova trenutačna etnolingvistička vitalnost i koji su raznovrsni faktori odgovorni za proces jezičnog napuštanja u jezičnim zajednicama koje ih koriste? Postoje li aktivnosti posvećene revitalizaciji ovih jezika? Ako postoje, s kojim se izazovima susreću? Postoje li projekti dokumentiranja u cilju očuvanja ovih jezika i kakve su to aktivnosti ili projekti? Jugoistočna Evropa je područje na kojemu su mnogobrojne jezične zajednice, koje govore genetski i tipološki raznovrsne jezike, bile i ostale u svakodnevnom kontaktu jedne s drugima kroz mnoga stoljeća. U lingvističkom i sociolingvističkom smislu, ovo područje je vrlo zanimljivo i značajno. Jedan primjer te zanimljivosti i značaja je pitanje jezičnih promjena uzrokovanih jezičnim dodirom, tj. pitanje međusobnih utjecaja između jezika koji pripadaju Balkanskom jezičnom savezu kao i između različitih romanskih i slavenskih jezika u sadašnjosti i u prošlosti. Međutim, kao što primjećuje Victor A. Friedman (2016), nasuprot činjenici da je Balkanski jezični savez intenzivno proučavan i opsežno zastupljen u lingvističkoj literaturi, postoji samo oskudna lingvistička literatura koja bilježi i analizira jezičnu ugroženost u Jugoistočnoj Evropi (usp. Mosley 2010). S ciljem produbljivanja spoznaja o jezičnoj ugroženosti na ovome području, pozivamo prijedloge za dvadesetminutne prezentacije na temu ugroženih jezika u zemljama Jugoistočne Evrope. Posebno pozivamo sažetke za prezentcije o socioekonomskim, kulturnim, političkim i povijesnim okolnostima jezičnog napuštanja u ovim ugroženim jezičnim zajednicama, uključujući i o pitanjima stavova, društvenog statusa i identiteta; o projektima jezičnog dokumentiranja; te o aktivnostima ili pokretima revitalizacije.
Friedman, Victor A. 2016. Language Endangerment in the Balkans with Some Comparisons to the Caucasus. U Endangered Languages of the Caucasus and Beyond, uredili R. Korkmaz I G. Doğan, pp. 79-90, Brill.
Moseley, Christopher (ur.). 2010. Atlas of the World’s Languages in Danger, 3. izdanje. Paris, UNESCO Publishing. Dostupno na: http://www.unesco.org/languages-atlas/en/atlasmap.html

Jezična raznolikost i lingvistička geografija
Voditeljica panela: Silvana Vranić, Filozofski fakultet u Rijeci

Lingvističkoj je geografiji (geolingvistici, dijalektnoj geografiji, a u dijelu literature nazivanoj i arealnom lingvistikom, koju dio autora drži samo pojednostavljenom lingvističkom geografijom shematiziranom u duhu mladogramatičarske škole) imanentna jezična raznolikost. Lingvistička geografija, naime, od svojih početaka, zahvaljujući začetniku J. Gilliéronu i ideji prikupljanja podataka za jezični atlas Francuske, u fokusu ima rasprostiranje jezičnih pojava na određenom području. Zadatak joj je prikazati, ali i analizirati razvoj zapaženih mijena i prikazati izoglose na kartama i jezičnim atlasima zahvaljujući čemu se mogu pratiti migracije stanovništva, međujezični i međudijalektni suodnosi na određenom području. No, suvremena bi lingvistička geografija svojim ciljevima i metodologijom (Brozović Rončević i Štokov 2017), trebala bi ići dalje od kartografiranja, ukorak s informatičkom tehnologijom i istraživači bi trebali izrađivati interaktivne mrežne zemljovide sa zvučnim zapisima, transkripcijom zapisa i sl. koje bi bile dostupne korisniku.
Cilj je ovoga panela osvijetliti kako se jezična raznolikost zahvaljujući metodi lingvističke geografije odražava na podatcima prikupljanim u prvom redu u okviru Općeslavenskoga lingvističkog atlasa (OLA), Povjerenstvo kojega je osnovano 1958. pri Međunarodnom komitetu slavista, i Europskoga lingvističkog atlasa (ALE), najopširnijega međunarodnoga lingvističkog projekta, uz raniju najavu utemeljenog tek 1970. godine, a povezano s njima i u okviru nacionalnih te regionalnih jezičnih atlasa. Panel je motiviran željom da se prikažu dosezi i perspektive u prikazu i analizi jezične raznolikosti u okviru tih projekata i upozori na potrebu istraživanja većega broja punktova jer je jedino rasterom koji će postaviti jezikoslovci pojedinoga jezika moguće i prikazati vjernu sliku raznolikosti unutar jednoga jezika, ali i suodnosa jednih jezika s drugima. Pritom, dakako, treba detektirati probleme u interpretaciji arhivskoga narječnoga gradiva, odnosno uzeti u obzir ujednačavanje transkripcije, lingvističkih simbola i fonta, bilježenja komentara i sl., što bi omogućilo ujednačen zapis i usporedbu. Usto, nastojat će se upozoriti na mogućnosti, probleme i ograničenja lingvističke geografije u konkretnim područjima dijakronijskih i sinkronijskih jezičnih istraživanja, npr. povijesne fonologije, leksikologije, frazeologije, antroponomastičkih istraživanja, prikaza dijalektnih karata i na neophodnost povezanosti lingvističke geografije s digitalnom humanistikom. Za panel su prijavljene sljedeće teme:

Jezikoslovna raznolikost in tradicionalna jezikovna geografija: vokalizem v Slovanskem lingvističnem atlasu (OLA) (Karmen Kenda-Jež, Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU, Republika Slovenija)
Early isoglosses in western South Slavic (Tijmen Pronk, Sveučilište u Leidenu, Nizozemska)
Karta 'dijete' (OLA L 1775 ‘ребенок’ i SlFPM 1776 Nsg ‘dětę’ /и произв/) u organskim govorima slavenskoga svijeta (Mira Menac-Mihalić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Anita Celinić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb)
Europski jezični atlas (ALE) i promicanje jezične raznolikosti (Dunja Brozović Rončević, Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru)
Perspektive ALE v času digitalne humanistike (Jožica Škofic, Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU, Republika Slovenija)
Hrvatski jezični atlas – nakon stoljeća i pol geolingvistike (Mijo Lončarić, Zagreb)
Regionalni lingvistički atlasi (Goran Filipi, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)
Geolingvistika i jazik starih pisac arvackih (Boris Kuzmić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Geolingvistika i antroponomastička istraživanja (Anđela Frančić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Geolingvistika i frazeologija (Mira Menac-Mihalić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Jezična raznolikost kroz dijalektne karte hrvatskih narječja (Silvana Vranić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci)

Jezična raznolikost i korpusna lingvistika
Voditelj panela: Marco Angster, Sveučilište u Zadru

Corpus Linguistics has experienced in the last decades a steep growth both from the point of view of the number of resources available and of the volume of research based on its methodologies (McEnery/Hardie 2012). The increase in the number of resources is due to the larger availability of computers, but also to the exploitation of the Web as a source of linguistic data (Hundt et al. 2007). The increase of resources has not only concerned English, i.e. the language which has mainly benefited from corpus-based studies and from corpus building initiatives, but also many other (major, standard) languages. In addition to specific language resources, English and a number of other languages provided with strong traditions of standardization can benefit today from the presence of specific tools allowing the researchers to perform automatically the fundamental linguistic annotations: PoS-taggers, syntactic parsers, morphological analyzers, etc. This makes them high density languages in contrast to minority languages, dialects, non-standardized varieties or even poorly documented languages, which are defined low density languages (Maxwell/Hughes 2006).
In the perspective of documenting, preserving and studying linguistic diversity, the workshop will raise the following questions:
• how can the methods of corpus linguistics be helpful?
• Can the tools used for high density languages be used with low density languages?
• What kinds of strategies has been or can be used to circumvent the limitations of an existent tool to apply it to a low density language?

In this panel, we will try to answer these questions by gathering researchers working with a corpus linguistic methodology on varieties for which pre-cooked tools are not available.
References
Hundt, M., Nesselhauf, N. and Biewer, C. (eds). 2007. Corpus Linguistics and the Web. Amsterdam: Rodopi.
Maxwell M. and Hughes B. 2006. “Frontiers in Linguistic Annotation for Lower-Density Languages”. In: Proceedings of the Workshop on Frontiers in Linguistically Annotated Corpora 2006, 29–37.
McEnery T. and Hardie A. 2012. Corpus Linguistics: Method, Theory and Practice. Cambridge: CUP.

Morfološke dublete: od dijakronoske do sinhronijske perspektive
Voditelji panela: Tomislava Bošnjak Botica, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; Gordana Hržica, Sveučilište u Zagrebu; Dario Lečić, Sveučilište u Zagrebu

Several linguistic approaches have claimed that parallel forms with the same meaning are rarely (if ever) evidenced in languages. For example, The Principle of Contrast (Clark 1987) claims that any two forms must contrast in meaning, and the Constant Rate Hypothesis (Kroch 1994) assumes some functional distinctions between similar forms. However, parallel forms with the same meaning are evidenced in languages: different forms of the same case in noun declension, different nominalization suffixes, parallel forms in verbal inflection, etc. It has previously been assumed that this phenomenon is rare in morphology, tends to be small and diachronically unstable (e.g. Kroch, 1994), but this view has been challenged in recent literature (e.g. Fehringer 2004, Thornton 2011).
The study of morphological doubletism across the world’s languages currently is a fruitful area of research. It can answer questions which stand as the basis of our understanding of language, primarily whether the language system is a perfect system where doublets constitute only a temporary or transitional state, or if it is a more unstable system of which doublets are a component on a pair with other components. It is hardly ever the case that both members of the same cell display equal frequency in usage (Thornton 2012). In that sense, the two forms compete, and one of them is more prevalent. Theoretical models that can explain this manner of competition revolve around two approaches. One is polarized between one regular (default) and one irregular paradigm. According to this, irregular paradigms show evidence of overgeneralisation and paradigm change when frequency is considered (e.g. Pinker 1984). Consequently, frequent doublets will be more prone to using irregular patterns, while less frequent words will more likely conform to the regular paradigm. The other approach introduces language typology as a relevant factor, stating that morphological change is always governed by similar principles, such as morphotactic transparency (Dressler 2005) or morphological complexity (e.g. Dahl 2004).
In this panel, research of morphological doublets in several languages will be outlined, together with some theoretical assumptions and practical considerations regarding morphological doubletism.

Teme skupa

CLARC2018 poziva na izlaganje kvalitetnih, izvornih radova koji razmatraju teoriju, procjenu ideja, empirijskih podataka, alata, tehnika i metodologija istraživanja jezične raznolikosti o (ne isključivo) sljedećim temama:
  • Smanjivanje jezične raznolikosti
  • Jezični kontakt
  • Jezično održavanje i pomak
  • Jezična dokumentacija manjinskih i ugroženih jezika
  • Jezična revitalizacija manjinskih i ugroženih jezika
  • Politike jezičnog planiranja manjinskih i ugroženih jezika
  • Očuvanje jezične raznolikosti kroz književno stvaralaštvo
  • Usvajanje manjinskih, ugroženih i drugih manje proučavanih jezika
  • Usvajanje prvog, drugog i trećeg jezika
  • Nazadovanje prvog jezika
  • Usvajanje baštinskog jezika
  • Engleski kao lingua franca
  • Jezična tipologija, osobito manjinskih, ugroženih i slabije istraženih jezika
  • Društveni, kognitivni i neurolingvistički pristupi dvo-/višejezičnosti
  • Nove vrste različitosti i razvoj novih jezika (uključujući računalne jezike)
  • Stvaranje korpusa i jezičnih resursa za proučavanje i očuvanje jezične raznolikosti
  • Raznolikost regionalnih, urbanih i socijalnih dijalekata
  • Jezična ideologija i identitet
  • Jezična ljudska prava i jezični imperializam
  • Učinci jezične raznolikosti na komunikaciju, identifikaciju i spoznaju
  • Uporabni modeli jezika i kognitivno-lingvističke studije jezične raznolikosti
  • Komparativne i kontrastivne studije metonimije, metafore
  • Društvena i kulturna varijacija jezične uporabe i spoznajnih procesa
  • Filogenetski i ontogentski pristupi proučavanja jezične raznolikosti
  • Biološki i psihološki uvjeti razvoja jezične raznolikosti
  • Suvremeni računalni alati i metodologije proučavanja jezične raznolikosti


Službeni jezici znanstvenog skupa su engleski i hrvatski.  Prijedloge izlaganja anonimno će ocijeniti članovi Programskog odbora temeljem doprinosa području, tematske važnosti te kvalitete sažetaka.   


Plenarni izlagači

Sa zadovoljstvom najavljujemo izlaganja istaknutih znanstvenika koji će podijeliti svoje uvide i perspektive o jezičnoj raznolikosti.

Jason Rothman

Sveučilište u Readingu
Sveučilište u Tromsu

The role of typological proximity in determining how previous linguistic knowledge affects/changes the process for the next language learned

Lenore Grenoble

Sveučilište u Chicagu

Diminishing diversity: Language shift & loss

Thede Kahl

Sveučilište uf Jeni

Endangered Romance and Slavonic varieties in Southeast Europe

Ranko Matasović

Sveučilište u Zagrebu

Linguistic diversity and economic prosperity: a historical approach

Daniel Zeman

Charles University in Prague

Uniformity versus Diversity: Dependency Grammar for All

Objava radova

Knjiga sažetaka objavit će se u digitalnom obliku na stranicama skupa. Cjeloviti radovi sa skupa, nakon standardne procedure znanstvene procjene, planiraju se objaviti u specijalnom izdanju hrvatskog jezičnog časopisa Suvremena lingvistika. Dodatni planovi za objavu radova najavit će se naknadno.

Kotizacija i registracija

Troškovi kotizacije pokrivaju konferencijske materijale i osvježenja u stankama. Izlagači će primiti obavijesti o načinu plaćanja kotizacije prilikom obavijesti o prihvaćanju sažetka izlaganja, a informacije će biti dostupne na mrežnim stranicama skupa www.cji.uniri.hr/clarc2018.
Plaćanje kotizacije po dolasku neće biti moguće.

Rana registracija: 1. ožujka – 15. travnja 2018

Plaćanje izvana: 75 EUR

Plaćanje iz Hrvatske: 525 HRK

Kasna registracija: 16. travnja – 7. svibnja 2018

Plaćanje izvana: 100 EUR

Plaćanje iz Hrvatske: 700 HRK

Pretkonferencijski događaji

Četvrtak 7. lipnja 2018

Radionica: Language and Cognition: Bilingualism changes our Minds and Brains

Voditelj radionice: Jason Rothman

Organizacija: Tihana Kraš

Okrugli stol:Izazovi očuvanja manjinskih jezika

Okrugli stol organizira Advancing the European Multilingual Experience (AThEME), Bilingualism Matters@Rijeka i CLAR.

Organizacijski odbor: Branka Drljača Margić, Tihana Kraš, Maša Plešković i Zvjezdana Vrzić.

Događaj:Fešta kulturne raznolikosti

Glazba i gastronomija manjinskih i baštinskih kultura Rijeke i Istre

Organizacijski odbor: Diana Grgurić, Benedikt Perak, Katarina Petrović, Ana Javor

Društveni program

Program vođenog razgledavanja i konferencijske večere objavit će se naknadno.

Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020

Mjesto održavanja

Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Sveučilišna avenija 4, 51000 Rijeka
Hrvatska, EU

Organizacijski odbor

Benedikt Perak (predsjednik)
Zvjezdana Vrzić (predsjednica)
Vesna Deželjin
Branka Drljača Margić
Cecilija Katunar
Tihana Kraš
Mihaela Matešić
Siniša Smiljanić
Diana Stolac
Iris Vidmar
Silvana Vranić
Martina Blečić
Greta Grakalić Rački

Programski odbor

Vesna Deželjin
Branka Drljača Margić
Cecilija Katunar
Tihana Kraš
Mihaela Matešić
Benedikt Perak
Siniša Smiljanić
Diana Stolac
Iris Vidmar
Silvana Vranić
Zvjezdana Vrzić
Lenore Grenoble
Thede Kahl 
Jason Rothman

CLARC 2018
PERSPEKTIVE
JEZIČNE RAZNOLIKOSTI

Datumi konferencije: 8.-10. lipnja 2018.
Rok predaje pojedinačnih radova (PRODUŽEN): 10. siječnja 2018.
Rok predaje prijedloga panela: 30. studenoga 2017.
Obavijest o prihvaćanju panela: 10. prosinca 2018.
Obavijest o prihvaćanju pojedinačnih radova: 19. siječnja 2018.
Rana registracija: 1. ožujka – 15. travnja 2018.
Kasna registracija: 16 travnja – 7. svibnja 2018.
Objava konferencijskog programa: 15. svibnja 2018.