U četvrtak, 14. 4. 2016., u učionici 405 Filozofskog fakulteta u Rijeci s početkom u 14 sati održat će se predavanje dr. sc. Gabi Abramac naslovljeno “Triglosija u hasidskim zajednicama u New Yorku”
Više o predavanju riječima izlagačice:
Hasidski pokret nastao je među aškenaskim Židovima Istočne Europe u 18. stoljeću, proširivši se kasnije na Srednju Europu i Baltik. Utemeljen je pod vodstvom rabina Izraela Baal Šem Tova (još zvanim Bešt). Baal Šem Tov bio je učenjak i mistik podjednako posvećen otvorenom, vanjskom i skrivenom, unutarnjem vidu Tore. Židovska elita u to doba bila je usredotočena na izučavanje Talmuda, dok su siromašne i manje obrazovane židovske mase trebale novi pristup. Baal Šem Tov zajedno sa svojim sljedbenicima stvorio je način židovskog života koji je naglašavao mogućnost svih Židova da se približe Bogu putem svega što čine, govore i misle. Hasidski Židovi nadaju se da će ispunjavajući svoje vjerske obveze prizvati geulah – iskupljenje koje će označiti kraj židovskog egzila i obnovu hrama u Jeruzalemu.
Na navedenim područjima je u spomenutom razdoblju židovska dijaspora koristila triglosičan jezični repertoar, tj. hebrejski kao sveti jezik, jidiš kao razgovorni jezik zajednice i jezik zemlje domaćina. U hasidizmu jidiš zadobiva status svetoga jezika, od kojega je samo svetiji lašon hakodeš, hebrejsko-aramejski konglomerat kojim su pisani sveti tekstovi. Navedena triglosija bila je kontinuitet židovske jezične prakse koja je bio utemeljena još od izgona u Babilon 586. godine pr.n.e. Od tada pa do kraja razdoblja Drugog Hrama prije 2000 godina, triglosičan lingvistički repertoar bio je već uobičajen. Jezik židovske dijaspore uvijek se razlikovao od jezika njihovih nežidovskih susjeda.
Drugi svjetski rat označio je povijesni kraj hasidizma kao židovskog iskustva na istočnoeuropskom tlu. Preživjeli hasidi naselili su se nakon rata u Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu, Kanadi, Engleskoj i Belgiji.
Ovo predavanje temelji se na istraživanju provedenome u hasidskim zajednicama u New Yorku između kolovoza 2012. i prosinca 2014. Rezultati istraživanja pokazuju kontinuitet triglosičnog jezičnog repertoara židovske dijaspore u ortodoksnoj židovskoj zajednici u Brooklynu na početku 21. stoljeća. Odnos jezika i identiteta razmotrit ćemo u okviru jezične i političke ideologije hasidskih zajednica. U predavanju će biti prikazano kako hasidi koriste jidiš, engleski i lašon hakodeš ovisno o pripadnosti pojedinoj sekti, kvartu u kojemu žive, te ovisno o spolu. Predavanje će biti obogaćeno video zapisima nastalima tijekom terenskog istraživanja.