Centar za jezična istraživanja Filozofskog fakulteta u Rijeci poziva vas u
ponedjeljak 25. ožujka 2024. u 12 sati (predavaonica F-402) na predavanje
Analiza teksta uz pomoć alata Coh-Metrix koje će održati prof. dr. sc. Renata
Šamo s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i dr. sc. Davorka
Rujevčan s Veleučilišta u Karlovcu.
Iako se čitanje tradicionalno tumači kao relativno jednostavan proces primanja jezičnih informacija putem tiska (Widdowson, 1978; Alderson i Urqhuart, 1984), danas prevladava spoznaja o čitanju kao vrlo složenoj jezičnoj vještini sastavljenoj od niza podvještina, pri čemu su neke ipak specifične za suvremeno tehnološko okruženje. Sam tekst kao podloga čitanju ima brojne odrednice, a prema jednoj od njih iz Zajedničkoga europskog referentnog okvira za jezike (2005: 70) riječ je o „vizualnoj recepciji u kojoj čitatelj prima i obrađuje pisani tekst koji je proizveo jedan ili više pisaca“. Pri aktivnosti čitanja, bez obzira na cilj, uvijek su ključne dvije skupine čimbenika u međudjelovanju. Prva podrazumijeva čitatelja, koji u proces čitanja unosi svoja znanja, iskustva i obrasce (strategijskoga) ponašanja i time utječe na njegov rezultat, dok se druga izravno odnosi na tekst, odnosno njegova obilježja (Urquhart i Weir, 1998; Alderson, 2000; Koda, 2007; Šamo, 2014; Geva i Ramirez, 2019), među kojima su gotovo neizostavne kohezija i koherencija. Postoje različiti pristupi analizi tekstnih obilježja, no u ovome će predavanju biti prikazan Coh-Metrix, alat za obradu teksta na temelju brojnih pokazatelja kohezije, jezika i čitljivosti. Uz njegovu pomoć doista je moguće analizirati veliki broj tekstnih obilježja koji izravno ukazuju na kohezivne odnose i jezično znanje, zajedno s obilježjima jezika i diskursa. U pozadini su spomenutoga alata višeslojni pogled na diskurs te razne psihološki utemeljene teorije razumijevanja teksta i učenja (Dowell i sur., 2016: 74). Građu za provedenu analizu činili su tekstovi za vrednovanje Čitanja u sklopu ispita Engleski jezik na Državnoj maturi (tijekom sedmogodišnjega razdoblja) na kojima su uz pomoć Coh-Metrixa određena obilježja itekako važna za čitljivost nekoga teksta (Rujevčan, 2022).
Reference:
Alderson, C. J. (2000). Assessing reading. Cambridge: Cambridge University Press.
Alderson, J. C. i Urquhart, A. H. (ur.) (1984). Reading in a Foreign Language. London i New York: Longman.
Dowell, N. M. M., Graesser, A. i Cai, Z. (2016). Language and Discourse Analysis with CohMetrix: Applications from Educational Material to Learning Environments at Scale. Journal of Learning Analytics, 3(3), str. 72-95.
Geva, E. i Ramirez, G. (2019). Focus on Reading. Oxford: Oxford University Press.
Koda. K. (ur.). (2007). Reading and Language Learning. London: Blackwell Publishing.
Rujevčan, D. (2022). Ispitivanje čitanja na engleskome jeziku u odnosu na vrstu zadatka i koheziju teksta. Zagreb: Filozofski fakultet. Doktorska disertacija dostupna na ODRAZu (Otvoreni digitalni repozitorij akademske zajednice FF Zga).
Šamo, R. (2014). Čitanjem do spoznaje, spoznajom do čitanja. Zagreb: Učiteljski fakultet.
Urquhart, S. i Weir, C. (1998). Reading in a Second Language: Process, Product and Practice. London i New York: Longman.
Vijeće Europe (2005). Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje i vrednovanje. Zagreb: Školska knjiga.Widdowson, H.G. (1978). Teaching Language as Communication. Oxford: Oxford University Press.